WSJ: Što ako SAD napusti NATO? Europske države rade na hitnom planu

Ključni pokretač, prema izvještaju kojeg prenosi Bild, jest njemačka vlada: Njemačka se dugo oslanjala na SAD kao glavnu zaštitnu silu i radije je kočila inicijative za veću obrambenu samostalnost. No krajem 2025. kancelar Friedrich Merz navodno je promijenio stav i zaključio da predsjednik SAD-a Donald Trump možda više neće podržavati Ukrajinu. U javnosti, međutim, Merz nije doveo u pitanje transatlantski savez.

Više odgovornosti za Europu unutar NATO-a

Unutar njemačke vlade od tada prevladava stav: Europa mora preuzeti veću odgovornost unutar NATO-a – po mogućnosti zajedno sa SAD-om, ali po potrebi i bez njih. Ministar obrane Boris Pistorius to je krajem prošle godine sažeo: NATO mora „postati europskiji kako bi ostao transatlantski“.

Njemački zaokret imao je odjek u cijeloj Europi: prema „Wall Street Journalu“, sada se pridružuju i Velika Britanija, Francuska, Poljska, nordijske zemlje pa čak i Kanada. Fokus je na konkretnim vojnim pitanjima: tko organizira protuzračnu obranu, tko koordinira kretanje trupa prema Baltiku, tko preuzima zapovjedne strukture ako američki časnici izostanu?

Francuski nuklearni kišobran ponovno u fokusu

Izazovi su veliki. NATO je u ključnim područjima snažno ovisan o SAD-u – od obavještajnih podataka preko logistike do vojnog zapovijedanja. Iako europske države preuzimaju sve više zadataka, osobito kod satelita, sustava za upozorenje na raketne napade i nuklearnog odvraćanja ovisnost ostaje značajna. Zato se, prema izvještaju, ponovno otvara i staro, osjetljivo pitanje: bi li Francuska trebala proširiti svoj nuklearni kišobran na druge zemlje?